{"id":25,"date":"2011-09-14T15:09:41","date_gmt":"2011-09-14T15:09:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.hrvatski-sokol.hr\/?page_id=25"},"modified":"2023-03-24T15:12:25","modified_gmt":"2023-03-24T15:12:25","slug":"galerija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.hrvatski-sokol.hr\/?page_id=25","title":{"rendered":"Povijest Hrvatskog sokola"},"content":{"rendered":"

Od svoga osnutka 1905. godine pa do danas dru\u0161tvo je pro\u0161lo burno razdoblje u kojem su nestale \u010detiri dr\u017eave, u kojem se sve mijenjalo ili nestajalo, a ostalo je samo ono \u0161to je neprolazno. Premda je Gunduli\u0107 pjevao da vje\u010dna mijena jest gimnasti\u010dari su ostajali. Do\u010dekivali su i ispra\u0107ali dr\u017eave jer samo Zdrav duh u zdravom tijelu stvara neprolazne vrijednosti koje nikakvo vrijeme ili jo\u0161 bolje, nikakvo nevrijeme, ne mo\u017ee uni\u0161titi.<\/span><\/p>\n

Daleke 1905. godine studenti su prvi pokrenuli inicijativu da se u na\u0161em gradu osnuje vinkova\u010dko Dru\u0161tvo za tjelovje\u017ebu \u201eHrvatski sokol\u201c. Bilo je to najstarije \u0161portsko dru\u0161tvo u gradu, koje je veoma brzo preraslo svoje \u0161portske okvire. Od po\u010detka gaje\u0107i duh slavenstva nije zaboravljalo ni hrvatsku ideju. Nije se samo marljivo vje\u017ebalo nego su se mladi nara\u0161taji odgajali u borbenom duhu protiv sviju koji su bili protiv Hrvatske.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n\n\n<\/p>\n

\"\"<\/a><\/figure>\n

\n\n\n

<\/p>\n

Prvi starje\u0161ina (predsjednik) \u201eHrvatskog sokola\u201c bio je odvjetnik dr. Levin Plemi\u0107. Upravu su \u010dinili ugledni gra\u0111ani Vinkovaca, intelektualci i obrtnici kao \u0161to su to odvjetnici dr. Levin Plemi\u0107 i dr. \u0110uro Topalovi\u0107, lije\u010dnik dr. Ilija Abjani\u0107, ljekarnik Ljudevit Lorek, na\u0161 poznati knji\u017eevnik Joza Ivaki\u0107, profesor i povjesni\u010dar Stjepan Pavi\u010di\u0107. No, bilo je i drugih. Me\u0111u na\u0161im gimnasti\u010darima najstarije generacije mora se naglasiti ime Krste Pfaffa koji je bio \u010dlan prve gimnasti\u010dke hrvatske reprezentacije koja je nastupila 1911. godine na me\u0111unarodnom torinu u Torinu.<\/span><\/p>\n

Levin Plemi\u0107<\/p>\n

Vinkov\u010dani su prepoznali zna\u010denje \u201eHrvatskog sokola\u201c jer je to bilo jedino \u0161portsko dru\u0161tvo koje se bavilo vje\u017ebanjem i odgojem mlade\u017ei. Zbog toga je Dru\u0161tvo imalo veliki broj  podupiraju\u0107ih \u010dlanova. Veliki broj gospodarstvenika i inteligencije u  upravi stvorio je od \u201eHrvatskog sokola\u201c ugledno Dru\u0161tvo pa je Hrvatska \u010ditaonica napravila iznimku i dopustila da njegovi \u010dlanovi dolaze u njezine prostorije bez ikakvih pla\u0107anja. Njegovi su \u010dlanovi opet u toj istoj Hrvatskoj \u010ditaonici, igrali istaknutu ulogu.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n\n\n<\/p>\n

\"\"<\/a>\n
Hrvatski sokol u Vinkovcima oko 1910.<\/figcaption>\n<\/figure>\n

\n\n\n

Nastupima na svesokolskim sletovima, gostovanja po ve\u0107im mjestima u Slavoniji i Srijemu, suradnja s HPiGD Relkovi\u0107, Hrvatskom \u010ditaonicom, s Hrvatskom \u017eenom te odr\u017eavanje samostalnih priredbi \u201eHrvatski sokol\u201c je postao zna\u010dajni \u010dimbenik dru\u0161tvenog \u017eivota Vinkovaca.<\/span><\/p>\n

Stvaranje nove dr\u017eave, pod pritiskom javnosti, hrvatski su sokoli prihvatili ujedinjenje sa srpskim Sokolom (1920.), ali su odmah uvidjeli \u0161tetnost tog udru\u017eivanja pa su zapo\u010deli borbu za razdvajanje.<\/span><\/p>\n

Tek 1924. godine uspio se osamostaliti na\u0161 \u201eHrvatski sokol\u201c. Od tada pa do kraja 1929., ova organizacija postaje bedem borbe protiv jugoslavenstva i uzdanica hrvatskog naroda. Nastavila se dobra i dinami\u010dna suradnja sa svim hrvatskim dru\u0161tvima. Obilje\u017eavanje zna\u010dajnih povijesnih datuma vr\u0161ilo se uz sudjelovanje sviju vinkova\u010dkih kulturnih dru\u0161tava, a pojedine akcije jednoga dru\u0161tva nisu prolazile bez sudjelovanja drugih. Vje\u017ebalo se i nastupalo na svojim priredbama, odlazilo na gostovanja \u0161irom Slavonije i Srijema i sve do Subotice. Naro\u010dito su bile popularne sletske vje\u017ebe.<\/span><\/p>\n

Na\u0161 je \u201eHrvatski sokol\u201c imao Fanfaru (limenu glazbu), koja je nastupala u gradu, i\u0161la na gostovanja, nastupala na \u010dajankama i priredbama, gdje bi nastupali pojedini odjeli sa svojim kra\u0107im vje\u017ebama, nastupali su kazali\u0161ni dragovoljci (amateri). Bili su omiljeli i tzv. majalisi \u2013 izleti u prirodu. Unutar \u201eHrvatskog sokola\u201c radila je kotura\u0161ka sekcija (biciklisti\u010dka) i konjani\u010dki klub. Ni jedan nastup nije prolazio bez govora u kojima su se isticale nacionalne vrijednosti i zna\u010denje borbe za hrvatsku samostalnost.<\/span><\/p>\n

Sokolski dan je bio 30. travnja, dan kad su bili pogubljeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan.<\/span><\/p>\n

Jedan od zna\u010dajnih uspjeha bilo je osnivanje sokolskih odjela po selima: Andrija\u0161evci, Cerna, \u0110eletovci, Ila\u010da, Ivankovo, Komletinci, Lipovac, Nijemci, Nu\u0161tar, Otok, Podgra\u0111e, Privlaka, Retkovci i Slakovci.<\/span><\/p>\n

Tijekom vremena, od 1925. godine, znatno su se umno\u017eile sokolske organizacije pa je u Vinkovci su 1928. osnovana nova \u017eupa Hrvatska sokolska \u017eupa Hanu\u0161eva.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

\"\"<\/a>\n
Hrvatski sokol Vinkovcima prije javne vje\u017ebe, oko 1920. godine<\/figcaption>\n<\/figure>\n

<\/p>\n\n

Na\u0161i sokoli nisu prihva\u0107ali da su Hrvati samo jedno od tri jugoslavenska plemena i zbog toga su izazivali sumnju kod jugoslavenskih vlasti. Sukobi s ORJUN-om (Organizacija jugoslavenskih nacionalista) bili su \u010desti. Svi, koji nisu smjeli, a htjeli su biti \u010dlanovi hrvatskih stranaka, u\u010dlanjivali su se u \u201eHrvatski sokol\u201c jer su time prakti\u010dno izricali svoje opredjeljenje. Iz tih razloga neprestance je tinjala stalna opasnost zabrane sokolskog rada koja je na kraju i do\u0161la.<\/span><\/p>\n

Od osnutka gimnasti\u010dari su vje\u017ebali u gombaonici O\u0160 I. G. Kova\u010di\u0107a, na pozornici Hrvatskog doma i najzad u 1927. pre\u0161li su u svoju Sokolanu koju su sagradili uz svesrdnu podr\u0161ku cijelih Vinkovaca. U njoj je bio osiguran prostor za gombaonicu-vje\u017ebaonicu, za fanfaru, biblioteku, prostorije za predavanja, sijela i nastupe. Sad se moglo jo\u0161 poletnije krenuti u rad.<\/span><\/p>\n

Kralj Aleksandar je 5. prosinca 1929. donio zakon o osnivanju jedinstvenog Sokola Kraljevine Jugoslavije. Prema tom zakonu sve sokolske organizacije u roku od 3 tjedna ili \u0107e pristupiti novoj sokolskoj organizaciji ili \u0107e se ugasiti. Od svih 211 dru\u0161tava \u201eHrvatskog sokola\u201c s pribli\u017eno 40.000 \u010dlanova diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine ni jedno se nije udru\u017eilo. Ve\u0107inom se s \u00abLijepom na\u0161om\u00bb na usnama prkosno razi\u0161lo.<\/span><\/p>\n

To su u\u010dinili i na\u0161i stari. Prodali su svoju Sokolanu kako je ne bi morali predati svojim doju\u010dera\u0161njim neprijateljima. Dru\u0161tvo je, krajem 1929. godine, brojilo 620 \u010dlanova. U usporedbi sa sada\u0161njim brojem Vinkov\u010dana to bi bio ekvivalent od 2.700 \u010dlanova. Nije nam poznato da i jedan vinkova\u010dki klub ima danas toliko \u010dlanova.<\/span><\/p>\n

Iz toga vremena istakli bi samo najzna\u010dajnijena\u0161e \u010dlanove: gradskog senatora dr. Josipa Fulanovi\u0107a mjernika Ivana Hoge-a, odvjetnika dr. Viktora Urbihu, ing. Dragutina Baslera, tvorni\u010dara Ivicu Kumana, trgovca Franju Du\u010dmeli\u0107a, bankara Du\u0161ana Benka i Marka Lombarovi\u0107a, suca Slavka Jankovi\u0107a, u\u010ditelja Matiju Do\u0161ena i Antuna Ra\u0161kovi\u0107a, slu\u017ebenika Vinka \u010conki\u0107a, obrtnika Paju Horvata, Josipa Si\u010deka, Josipa Petri\u010di\u0107a i Ernesta Dragani\u0107a.<\/span><\/p>\n

Medu gimnasti\u010darima isticali su se: Venanc Bednar\u017eik, Aleksander Trop\u0161, Marijan Novak, Stjepan Butkovi\u0107, Mirko Prskalo, Stjepan Lipkovi\u0107, Antun Sikinger, Mato Horvatovi\u0107 i Simon Rosenzweig. Od gimnasti\u010darki isticale su se: Reza Abri\u0107, Anica Kranj\u010di\u0107 i Jelka Totman.<\/span><\/p>\n

Ako je nestalo \u201eHrvatskog sokola\u201c, nije nestalo gimnasti\u010dara. Jedan manji dio uklju\u010dio se u Sokol Kraljevine Jugoslavije jer je ljubav prema gimnastici bila ja\u010da od svega. Iza 1945. vje\u017ebali su u DTO \u201ePartizanu\u201c da bi se 1967. izdvojili i osnovali Gimnasti\u010dko dru\u0161tvo. U njem su revno vje\u017ebali sve do 1991. godine. Tu su se po uspjesima isticali Marko Simon i \u017deljko Ivelji\u0107.<\/span><\/p>\n

U\u00a0 slobodnoj Hrvatskoj<\/strong><\/span><\/p>\n

Nakon naj\u017ee\u0161\u0107ih srbo\u010detni\u010dkih napada na isto\u010dnu Hrvatsku, u Vinkovcima se po\u010delo razmi\u0161ljati o obnavljanju \u201eHrvatskog sokola\u201c, \u0161to je i u\u010dinjeno 1992. godine. Uski krug oko Slavonske naklade Privla\u010dica, ili bolje re\u010deno oko Martina Grgurovca, te \u010dlanovi Gimnasti\u010dkog dru\u0161tva, obnovili su \u201eHrvatski sokol\u201c. Na zasadama hrvatskog sokolstva niknula je nova udruga koja ima za cilj njegovanje hrvatske misli, njene samosvojnosti, vode\u0107i ra\u010duna o dru\u0161tvenim probitcima, ali i potrebi mladih za svojim \u0161portskim razvitkom. Od te godine mladi gimnasti\u010dari posti\u017eu odli\u010dne rezultate na slavonsko-baranjskom i hrvatskom nivou.<\/span><\/p>\n

Oslanjaju\u0107i se na razumijevanje i patriotizam dobrih ljudi, na\u0161i su gimnasti\u010dari ustrajali, a mi ostali organizirali smo Bosutske ve\u010deri, izlete u prirodu, po Slavoniji i izvan nje, uvijek imaju\u0107i na umu svoje rodoljubne misli. Tiskamo svoj Sokolski vjesnik, povremeno Spomenar i knjige u kojima se obra\u0111uje povijest \u0161porta, ali i lokalna povijest, te posebno se vodi briga o isticanju vrijednosti djelovanja bana Josipa \u0160ok\u010devi\u0107a. Na\u0161a izdava\u010dka djelatnost ciljano podr\u017eava istra\u017eivanja na\u0161ih korijena.<\/span><\/p>\n

U 2002. godini organizirali smo prijenos posmrtnih ostataka na\u0161eg bana Josipa \u0160ok\u010devi\u0107a, uredili smo i temeljito obnovili kapelu sv. Marije Magdalene na groblju, gdje sada le\u017ei na\u0161 ban. Sve uz svesrdnu potporu Gradskog poglavarstva, \u017dupanije vukovarsko-srijemske, mnogobrojnih vinkova\u010dkih tvrtki i rukovode\u0107ih te inih ljudi.<\/span><\/p>\n

U prigodi prijenosa bana \u0160ok\u010devi\u0107a 2002. godine osnovana je Sokolska garda koja je slijedi tradicije hrvatskoga konjani\u010dkog sokolstva i koja nastupa u sve\u010danim prigodama. U zadnje vrijeme zastupa grad Vinkovce i Vukovarsko-srijemsku \u017eupaniju diljem Hrvatske.<\/span><\/p>\n

Moramo naglasiti da na\u0161i gimnasti\u010dari koji rade u neoptimalnim uvjetima i dalje vje\u017ebaju. Njihov mladi nara\u0161taj stasa, prerasta C kategoriju. Pove\u0107ava se broj mladih vje\u017eba\u010da, ali je \u0161irenje broja vje\u017eba\u010da ograni\u010deno materijalnim ne-uvjetima. Prijeko je potreban vlastiti krov nad glavom. Nadajmo se da \u0107emo u ovom drugom stolje\u0107u uspjeti na\u0161im gimnasti\u010darima osigurati sportsku dvoranu.<\/span><\/p>\n

Osim problema prostora koji je prijeko potreban na\u0161em Gimnasti\u010dkom klubu, na\u0161 drugi veliki je cilj da se podigne spomenik na\u0161em banu Josipu \u0160ok\u010devi\u0107u. Oformili smo Organizacijski odbor i nadamo se, da \u0107emo u tome i uspjeti.<\/span><\/p>\n

Imamo svoj Sokolski dom na izleti\u0161tu Sopot u kojem se odvija dinami\u010dan dru\u0161tveno-kulturan \u017eivot kroz Susrete ugode ili susrete s poznatim osobama. Tu se odr\u017eavaju i druge priredbe.<\/span><\/p>\n

Organiziramo sokolske balove i time nastojimo oja\u010dati tradicije gra\u0111anstva, koje je ovaj grad s 8.000 godina postojanja imao.<\/span><\/p>\n

Sokolska garda polako, ali sigurno, ja\u010da i nadamo se da \u0107e uskoro postati na\u0161 sinonim, a Gradu i \u017dupaniji biti na \u010dast i diku.<\/span><\/p>\n

Slijede\u0107i staru krilaticu hrvatskog sokolstva: U desnici snaga, u srcu odva\u017enost, u misli domovina nadamo se da \u0107emo istrajavati u rje\u0161avanju svih pote\u0161ko\u0107a u radu, da \u0107emo \u0161iriti krug na\u0161ih prijatelja i darovatelja, da \u0107emo razvijati na tradicijama hrvatskog sokolstva svoju djelatnost.<\/span><\/p>\n

Neke od zasluga P\u0160D \u201eHrvatski sokol\u201c Vinkovci u posljednjih 30 godina:<\/span><\/p>\n

    \n
  • pokrenuta inicijativa za vra\u0107anje posmrtnih ostatak hrvatskog bana Josipa<\/span>
    \u0160ok\u010devi\u0107a u Vinkovce \u0161to je realizirano 2002. godine<\/span><\/li>\n
  • pokrenuto redovno obilje\u017eavanje datuma ro\u0111enja hrvatskog bana Josipa<\/span>
    \u0160ok\u010devi\u0107a (2003.)<\/span><\/li>\n
  • pokrenuta dru\u0161tvene akcije kojom se u Vinkovcima zadr\u017eala vinkova\u010dka<\/span>
    arhivska gra\u0111a, odnosno zadr\u017ean je Arhivski sabirni centar u Vinkovcima<\/span><\/li>\n
  • paljenjem svije\u0107a i polaganjem vijenaca kod spomenika na Kumanovoj<\/span>
    ciglani zapo\u010deto obilje\u017eavanje sje\u0107anja na nevino stradale Vinkov\u010dane<\/span>
    nakon ulaska partizana u Vinkovce (2006.)<\/span><\/li>\n
  • pokrenuta inicijativa za postavljanje spomenika hrvatskom banu Josipu<\/span>
    \u0160ok\u010devi\u0107u koja je realizirana zahvaljuju\u0107i Gradu Vinkovcima 2018. godine<\/span><\/li>\n
  • prvi u Gradu zapo\u010deli s redovnim obilje\u017eavanjem Dana pobjede i<\/span>
    domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Vinkovcima (2015.)<\/span><\/li>\n
  • Garde Hrvatskog sokola Vinkovci sudjelovala na inauguraciji predsjednice<\/span>
    Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 i na Sve\u010danom mimohodu<\/span>
    povodom 20. obljetnice VRO Oluja (2015.)<\/span><\/li>\n
  • organizirana Sve\u010dana akademija \u201e200-ta obljetnica ro\u0111enja Josipa<\/span>
    Runjanina\u201c (2022.)<\/span><\/li>\n<\/ul>\n

    Za svoj je rad Hrvatski sokol Vinkovci dobio i dva velika priznanja, a to su:<\/span><\/p>\n

      \n
    • Plaketa Hrvatskog sabora (2002.)\u00a0<\/span><\/li>\n
    • Zlatna p<\/span>laketa \u2013 Grb Grada Vinkovaca (2011.)<\/span><\/li>\n<\/ul>\n\n\n
      \"\"\/<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Od svoga osnutka 1905. godine pa do danas dru\u0161tvo je pro\u0161lo burno razdoblje u kojem su nestale \u010detiri dr\u017eave, u kojem se sve mijenjalo ili nestajalo, a ostalo je samo ono \u0161to je neprolazno. Premda je Gunduli\u0107 pjevao da vje\u010dna mijena jest gimnasti\u010dari su ostajali. Do\u010dekivali su i ispra\u0107ali dr\u017eave jer samo Zdrav duh u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":691,"parent":0,"menu_order":1,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.hrvatski-sokol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/25"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.hrvatski-sokol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.hrvatski-sokol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hrvatski-sokol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hrvatski-sokol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.hrvatski-sokol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/25\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":798,"href":"https:\/\/www.hrvatski-sokol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/25\/revisions\/798"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hrvatski-sokol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/691"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.hrvatski-sokol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}